U amfiteatru Fakulteta za Islamske studije u povodu 20. novembra Dana Sandžaka organizirana je manifestacija Amanet u okviru koje su promovirani Amanet – jubilarni glasnik Bošnjačke akademike nauka i umjetnosti i Ljetopos – naučni časopis Matice bošnjačke.
Prisutnima se obratio predsjednik Mešihata muftija dr. Mevlud ef. Dudić pozivajući sve na jedinstvo.
“Braćo i sestre, dozvolite mi da iskrenu bratsku ruku ispružim svima onima kojima je zajedničko Islam, bošnjaštvo i Sandžak. Prvi ja pružam ruku, braćo i sestre, sve ovo što je ovdje, za 50 godina niko neće biti živ, svi ćemo mi otići tamo gdje je naš čestiti gazija i velikan, zato ja pružam ruku sa ovom ahmedijom, halalim svima koji su nas uvrijedili. Pozivam da se okupimo oko ovih krupnih stvari a oko sitnih stvari, oko onog svakodnevnog, glasanja i ostalih stvari koje imate, neka narod podrži onog ko najbolje radi, čak i one koji su izdali Islamsku zajednicu, koji su otišli iz Islamsker zajednice i njih pozivam da se vrate, i njih pozivam da dođu tamo gdje im je mjesto, u džemat, u džamiju, u zajednicu svakako. Nemoj neko da misli, nikada paravjersku tvorevinu priznat nećemo, nikada odustati od kursa nećemo da su zalutali, da nije ispravno za njima klanjati namaz i da nema utemeljenja u šerijatu to što rade, ali i njih pozivamo da se vrate.”
Predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti akademik Mehmed Akšamija istakao da su Bošnjaci kao narod jedini bili uskraćeni za to da imaju svoju najvišu naučnu i kulturnu ustanovu.
“Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti osnovali su tadašnji reisu-l-ulema dr. Mustafaa Cerić i akademik muftija Muamer Zukorlić uz podšrku intelektualnih veličina i figura iz bošnjačkog naroda ali bez političke ili bilo kakve podrške aktuelnih vlasti. Osnovana je kako bi osigurala ne samo našu bošnjačku egzistencijalnu opstojnost već i duhovni i kulturni identitet po kome će se prepoznavati u svijetu različitih identiteta uz poštovanje drugog i drugačijeg. Poznata je činjenica da su Bošnjaci kao narod, odnosno nacija, jedini u okruženju pa i šire u evropskom kontekstu, bili uskraćeni za to da imaju svoju najvišu naučnu i kulturnu ustanovu koja će objedinjavati i organizirati naučne i intelektualne potencijale svih Bošnjaka danas raspršenih po svijetu, na naučnim projektima u korist ne samo Bošnjaka već i Bosne i Hercegovine kao njihove matične domovine, onoliko matične koliko je bosanskim Srbima matična domovina Srbija i bosanskim Hrvatima matična domovina Hrvatska. Mi koji smo odlučili na sebe preuzeti odgovornost i težinu čina koji je ustanovljavanje takvih institucija duha i nauke kakva je BANU, do sada smo savladali inerciju naše intelektualne i političke javnosti, prebrodili prešutkivanja i negacije, ulaske i izlaske zadovoljnih i nezadovoljnih pojedinaca te ovim činom, objavljivanjem Amaneta – jubilarnog glasnika sa radovima naših članova, dokazujemo da osnivanje BANU nije ni intelektualna avantura, ni puka igra klerika i lenjinjista kako su nam to pripisivali na samom početku, a pogotovo ne nekakav promašaj nego akutna potreba i zadatak na čijem realiziranju treba i mora učestvovat cijela naša javnost, kako bi se i naš narod mogao konačno ponositi jednom takvom institucijom kao što se i svi drugi narodi oko nas predstavljaju i ponose svojim akademijama nauka i umjetnosti i njihovim edicijama.”
Potpredsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti akademik Šerbo Rastoder poručio da mi Bošnjaci treba da krenemo u sveopštu aktivnost sveopšteg pomirenja, naglašavajući da je jedinsvo za rahmetli akademika Muamera Zukorlića bilo prioritet.
“Cijenio sam ljude koji stvaraju a Muamer je stvarao vakuf znanja i ja sam uvijek govorio njegovim oponentima, ljudi ja sam bio u Orlje, taj čovjek u mezar ništa nije odnio a ono što je ostavio nas obavezuje na ozbiljnost i dalji rad koji kao takav, bez ikakve patetike zaklinjanja i ronjenja suza, nas sve obavezuje. Samo na taj način ćemo opravdati ono što je Muamer očekivao od nas. Ja mislim da ga niko od nas ne može zamijeniti i čak mislim da je besmisleno tražiti mu zamjenu, ja mislim da niko nema tu vrstu energije koju je on imao i tu sposobnost rješavanja problema u minuti ali ja mislim, posebno poslije ovog poziva muftije Dudića koji mene nevjerovatno raduje, pružio je ruke svima i mi kao Bošnjaci treba da krenemo u akciju ili sveopštu aktivnost sveopšteg pomirenja jer jedinsvo je za Muamera bilo prioritet, ali ne jedinstvo u mišljenju, on je takvo jedinstvo prezirao, nego jedinstvo u angažovanju a to je u gradnji institucija, u očuvanju institucija. Draga gospodo, ako mi uspjemo da to nadogradimo, mi smo na neki način vratili emanet Muameru.”
Redovni član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti akademik Fatmir Bači istakao da je to jedan čovjek u sedam milijardi ljudi.
“Bilo je riječi da je on jedan čovjek u sto godina, jedan u petsto, ja kažem, ako želite brojke, jedan čovjek u sedam milijardi ljudi, eto tako smo već bliži istini. Rahmetli muftija je uzeo sa sobom po djelić svakog od nas ali znate li vi zašto, zato što je u nama ostavio djelić slobode za svakog od nas, odnosno u odgovarajućoj mjeri koliko mi imamo znanja za tu slobodu. Allah ga je podigao, pa podigao, pa podigao a onda ga uzeo u najboljem položaju.”
Predsjednik Bošnjačke nacionalne fondacije, muftija sandžački hfz. Abdurrahman ef. Kujević naglasio da ovo nisu sporedni projekti, da su ovo ključni i temeljni projekti bez kojih nema prosperiteta i nema napretka.
“Pitao sam ove naše akademike da li ima bilo koja akademija ovdje na Balkanu koja je na državnom budžetu, ovako kvalitetan glasnik, svi su mi rekli nema a ovaj glasnik je na budžetu Bošnjaka i Bošnjakinja koji su članovi Bošnjačke nacionalne fondacije. Mi kada je u pitanju kvalitet ne kalkuliramo, prepustimo to onome ko najbolje zna da napravi ilustracije, onda kažemo onde gdje je najbolja štamparija ima da se štampa ono što izdaje Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti. Zbog toga svi Bošnjaci i Bošnjakinje trebaju da budu članovi Bošnjačke nacionalne fondacije, član Bošnjake nacionalne fonadije je muftija dr. Mevlud ef. Dudić prvi, član Bošnjačke nacionalne fondacije je muftija Muamer ef. Zukorlić sa svojom fondacijom, član Bošnjačke nacionalne fondacije je Hajrat, član Bošnjačke nacionalne fondacije su mnogobrojni ljudi ovdje a to je obaveza svakog od nas da bude član i da ima privilegiju pomagati ovakve projekte.”
Predsjednik Stranke pravde i pomirenja Usame Zukorlić poručio da se nada da će jednog dana Dan Sandžaka postati dan jedinstva Bošnjaka Sandžaka.
“Prije 3 godine se on na Dan Sandžaka obratio sa ovog mjesta i donio jedan muštuluk, sa radošću obavijestio prisutne da je ova zgrada u kojoj se sada nalazimo vraćena legalno legitimnoj Islamskoj zajednici kao vakuf i znate da je tada zbog radosti što je nakon 60 godina nepravde postigao pravdu svojim zalaganjem u Beogradu, pustio suze. Tim činom je on ukrasio Dan Sandžaka i podigao vrijednost Danu Sandžaka. Ja se nadam da će jednog dana Dan Sandžaka postati dan jedinstva Bošnjaka Sandžaka.”
Manifestaciju AMANET u povodu Dana Sandžaka organizirala je Matica bošnjačka.
